VII. gimnazija Zagreb

Nešto više o tome što vas očekuje na nastavi matematike u Sedmoj pogledajte u priloženom dokumentu.

Uvodna anketa

Anketa o kalendarima

Kalendari - uvod

Lunarni (Mjesečev) kalendar je kalendar u kojem mjesec traje 28 dana, koliko i jedna Mjesečeva mijena, a godina ima 12 lunacija, tj. 354 dana. Svaki lunarni mjesec sastoji se od ciklusa Mjeseca koji prolazi kroz četiri mjesečeve faze: mladi mjesec, polumjesec, puni mjesec i konačno propadajući četvrt mjeseca. 

Luni-solarni kalendar nastao je kad datumi nakon nekog vremena više nisu odgovarali procesima u prirodi. Dakle, to je kalendar čija kalendarska godina povremenim dodavanjem dodatnih (tzv. interkalarnih) mjeseci prati sunčevu godinu, odnosno godišnja doba. Interkalacija ili embolija u mjerenju vremena umetanje je prijestupnog dana, sedmice ili mjeseca u neke kalendarske godine kako bi kalendar pratio godišnja doba ili mjesečeve faze. Solarni kalendar zasnovan je na Zemljinom kretanju oko Sunca. Tropski solarni kalendar je kalendar kojim dominiraju tropske godine, a njegovo trajanje je otprilike 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 45 sekundi (365,24219 dana). 

Iako današnji gregorijanski kalendar ima 365 dana u normalnoj godini, dodajemo prijestupni dan svake četiri godine kako bismo išli ukorak s tropskom godinom. Tropska godina je vrijeme potrebno da se Sunce vrati na istu poziciju u ciklusu godišnjih doba.  

https://padlet.com/mirjana_spoljar/kalendari

Što vas očekuje na nastavi informatike u Sedmoj? Pogledajte:

Informatika by Inez Birolla Sić

Fizika je jedan od predmeta koji prati naše učenike tijekom cijelog četverogodišnjeg puta kroz VII. gimnaziju. 

Što je fizika? Nekome zabavna i fora, nekome noćna mora. 

U VII. gimnaziji fizika nikako nije noćna mora, nego je zabavna i fora! Nastavni sadržaji iz fizike daju nam samo kratki uvid u to što fizika kao prirodna znanost proučava, no fizika u VII. gimnaziji je više od samih nastavnih sadržaja. Učeći fiziku, učenici razvijaju vještine opažanja, a izvodeći mjerenja razvijaju vještine prikupljanja, organizacije i obrade podataka. Rješavanjem problemskih zadataka učenici primjenjuju vještine stečene na nastavi matematike. Učenje fizike doprinosi razvoju kritičkog i apstraktnog mišljenja, a mentalni obrasci za rješavanje problema korisni su nam u mnogim životnim situacijama. 

Izrazitu pažnju posvećujemo vezi između spoznaja iz fizike i svakodnevnog života – u prvom razredu učenici dobivaju odgovore na pitanje kako policajac iz tragova kočenja zna da je vozač prekoračio dozvoljenu brzinu, zašto je Isaacu Newtonu jabuka pala na glavu, što je zajedničko impulsu sile i zračnim jastucima u automobilu, hoće li se loptica koja se odbije o pod vratiti na istu visinu s koje je bačena, zašto svemirska letjelica odbacuje svoje dijelove, zašto je pri dizanju utega bolje pokret obaviti brže i eksplozivnije nego sporije i lagano… 

Zašto se osjećamo „lakše“ kada smo u vodi, kako avion koji teži nekoliko tona može letjeti po zraku, koja je razlika između temperature i topline, je li tlak veći kad stojimo ili kad sjedimo, kako se prenosi struja na velike udaljenosti, saznajemo tijekom drugog razreda.

U trećem razredu učenici se upoznaju s pojmom dioptrije, zašto se srušio most Tacoma u američkoj državi Washington, kako vidimo zvijezde, kako nastaje zvuk na gitari, zašto nam se ljeti u moru čini da imamo slomljene noge.

Na samom kraju školovanja, u četvrtom razredu, upoznajemo se s teorijama o nastanku svemira, odgovaramo na pitanje zašto je plavo nebo pri zalasku sunca crvene boje, kako prisluškivati telefon, a kroz modernu fiziku učimo sve o atomskim bombama i radioaktivnom zračenju, a upoznajemo se i s nekim intrigantnim činjenicama poput one da je svaki naš pogled u zvjezdano nebo pogled u prošlost ili da odlaskom u svemir možemo dulje ostati mladi…

U redovnoj nastavi fizike naši učenici su samostalno bavili istraživačkim radovima: određivanjem akceleracije slobodnog pada pri čemu su se uvjerili da ona uistinu iznosi 9,81 m/s²…

https://padlet.com/ivanilakovac997/78lwv6b5ks79cl0

… izradom spektrometra…

… izradom holograma: da, dobro ste čuli – hologram nije nikakva znanstvena fantastika!

Za one koji žele znati više tu su također samostalni istraživački projekti poput projekta „(Ne)obnovljivi izvori energije“ u kojem su sudjelovali učenici prvih i drugih razreda, pri čemu su kritički promislili o trenutnom stanju u energetici te istražili mogućnosti uporabe alternativnih izvora energije važnih za budućnost civilizacije.

https://padlet.com/ivanilakovac997/78lwv6b5ks79cl0